Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: anksiozni poremećaj

Anksiozni poremećaji – kratka orijentacija za kliničku praksu

Prevalencija anksioznih poremećaja je otprilike kolika i ona hipertenzije, a adekvatnu pomoć dobije manje od 30 % pacijenata s anksioznim poremećajima. Kod mladih osoba klinička slika anksioznih poremećaja bit će jasna, dok se kod odraslih simptomi mogu nastaviti u smjeru drugih raznih čestih psihijatrijskih stanja. I jedne i druge treba saslušati i liječiti, po mogućnosti ne samo ...

Kako danas liječimo anksioznost – primjeri iz kliničke prakse

Anksioznost je u određenoj mjeri korisna jer potiče reakciju borbe ili bijega i na taj način preživljavanje, ali bitno ju je razlikovati od patološke anksioznosti koja onemogućuje normalno funkcioniranje pojedinca. Općenito, anksioznost je glavni simptom u skupu anksioznih poremećaja u koji ubrajamo desetak specifičnih dijagnoza. Terapiju anksioznih poremećaja potrebno je prilagoditi ...

Racionalna psihofarmakoterapija depresije

Antidepresivi su lijekovi koji se koriste u liječenju depresije, ali su učinkoviti i kod anksioznih poremećaja, opsesivno kompulzivnog poremećaja (OKP) te posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i u svim onim stanjima u kojima se javljaju simptomi anksioznosti, simptomi sniženog raspoloženja i pada vitalnih dinamizama.

Razvoj bolesti povezanih sa stresom

Psihičke traume imaju važnu ulogu u nastanku svih duševnih poremećaja. Tako kod osobe s izraženom genetskom predispozicijom za shizofreniju, čak i mali životni stresovi mogu biti okidači za početak bolesti. Ljudi koji imaju genetsku sklonost za depresiju, kada su izloženi stresovima mogu razviti depresivnu epizodu.

Mentalno zdravlje u postpandemijskom razdoblju

Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje može potrajati i nekoliko godina nakon pandemije. Povećavanje prevalencije uobičajenih psihijatrijskih poremećaja i samoubojstava očekuje se tijekom postpandemijskog razdoblja.

Neurološke i psihijatrijske posljedice COVID-19

Rizici od neurološkog i psihijatrijskog komorbiditeta značajno su povećani u mjesecima nakon dijagnoze COVID-19, objavljeno je u retrospektivnoj studiji u časopisu The Lancet Psychiatry.

COVID-19: anksioznost i depresija u porastu

Mentalno zdravlje i dalje je u fokusu tijekom pandemije COVID-19 i važan je čimbenik i u 2021. godini, objavljeno je u novom broju The Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR).

Utjecaj pandemije COVID-19 na pacijente s anksioznim i depresivnim poremećajima

Pandemija nove bolesti uzrokovane virusom COVID-19 ima značajne posljedice na mentalno zdravlje u smislu psihološkog distresa i pojave simptoma psihičkih poremećaja. Navedeni utjecaj je dodatno otežan mjerama socijalne izolacije. Utjecaj pandemije na oboljele od anksioznih i depresivnih poremećaja može se manifestirati kroz inadekvatnu i maladaptivnu prilagodbenu reakciju koja rezultira ...

Antidepresivi u trudnoći: utjecaj na neurološki razvoj djeteta

Novo istraživanje sugerira da in utero izloženost antidepresivima može naštetiti djetetovom neurološkom razvoju, iako autori upozoravaju na donošenje zaključka temeljenih na njihovom istraživanju.

COVID-19: Preporuke hrvatske psihijatrijske zajednice

Situacija epidemije koronavirusom predstavlja potencijalno traumatsku situaciju u kojoj je ugroženo mentalno zdravlje čitave populacije a time i zdravlje pojedinaca, uključujući i osobe koje imaju psihičke poremećaje. Nadalje, ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba.

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VASc Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Prevencija padova u starijoj dobi Izabrane teme iz farmakologije Izabrane teme iz transplantacije solidnih organa Osobni plan liječenja bolesnika s opstruktivnim plućnim bolestima

ZA LJEKARNIKE

Glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (GUPUL)