Aterosklerotska karotidna bolest
Ekstrakranijska karotidna ateroskleroza smatra se hemodinamski značajna ako čini 60 %-tnu stenozu karotidne arterije te uzrokuje pad tlaka u leziji ili smanjenje protoka distalno od nje.
Ekstrakranijska karotidna ateroskleroza smatra se hemodinamski značajna ako čini 60 %-tnu stenozu karotidne arterije te uzrokuje pad tlaka u leziji ili smanjenje protoka distalno od nje.
Na inicijativu Hrvatskoga kardiološkog društva (HKD) Radna skupina za angiologiju i periferne vaskularne bolesti odlučila je osvrnuti se na stanje u hrvatskoj angiologiji tijekom 2015. godine, a po uzoru na inicijativu Radne skupine za perifernu cirkulaciju Europskoga kardiološkog društva objavljenu u časopisu European Heart Journal.
U primarnoj, kao i u sekundarnoj prevenciji u pacijenata s karotidnom stenozom osnovu liječenja čini kontrola rizičnih faktora za proces ateroskleroze kao što je arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija, prestanak pušenja te modifikacija životnog stila.
Stentiranje diseciranih karotidnih arterija kao minimalno invazivna metoda liječenja uz selektivnu upotrebu cerebralne protekcije, uspješna je i niskorizična metoda u bolesnika kod kojih konzervativno liječenje ne rezultira boljitkom lokalnog nalaza, odnosno općeg stanja, objavljeno je u Liječničkom vjesniku.
Nove smjernice za zbrinjavanje bolesnika s ekstrakranijalnom bolesti karotidnih i vertebralnih arterija (ECVD) su objavili American College of Cardiology Foundation i American Heart Association Task Force on Practice Guidelines.
