Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: srčani udar

PTSP, stres i kardiovaskularni rizik kod žena

Žene s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) imaju značajno veći rizik za razvoj nepoželjnih kardiovaskulrnih događaja kao što su srčani i moždani udar, iznosi istraživanje objavljeno u časopisu Circulation.

Kardiometabolički multimorbiditet i smrtnost

Stopa smrtnosti povezana s anamnezom šećerne bolesti, moždanog ili srčanog udara je slična za sva tri stanja, a očekivana životna dob je kraća kod postojanja samo jednog od navedenih morbiditeta. Kako je kombinacija ovih čimbenika (kardiometabolički multimorbiditet) povezana s višestruko većim rizikom za smrtni ishod, očekivano trajanje života je značajno kraće kod bolesnika s ...

Primjena implantibilnog kardioverter defibrilatora nakon infarkta miokarda

Kardioverter defibrilator kod bolesnika s niskom ejekcijskom frakcijom nakon preboljelog infarkta mikarda.

Statini za sprječavanje srčano-žilnih bolesti u zdravih osoba

Cilj ovog obnovljenog Cochrane sustavnog pregleda bio je procijeniti učinke, i u smislu djelotvornosti i sigurnosti statitna, za primarnu prevenciju srčano-žilnih bolesti.

Trombofilija i druga stanja povezana s akutnim oblicima srčanožilnih bolesti

Svjedoci smo sve češćih slučajeva akutnih koronarnih sindroma u mlađih bolesnika, odnosno u bolesnika u kojih ne nalazimo prisutne tipične preinačive ili nepreinačive čimbenike rizika.

Infarkt miokarda češće se previdi u žena

Uvođenje različitih graničnih vrijednosti troponina I s obzirom na spol mogle bi udvostručiti dijagnosticiranje infakrta miokarda u žena i otkriti one koje imaju visoki rizik za reinfarkt i smrt, objavljeno je u časopisu BMJ.

LDL kolesterol – što niže to bolje

Snižavanje LDL-kolesterola (od engl. “low density lipoprotein“) postalo je temelj prevencije kardiovaskularnih bolesti, i to prvenstveno na temelju dokaza koji proizlaze iz kliničkih ispitivanja statina. Vezano uz snižavanje LDL-kolesterola, mogla bi vrijediti hipoteza „što niže to bolje“, barem kod bolesnika s visokim rizikom za kardiovaskularne događaje.

Odgođeno postavljanje dijagnoze kritičnih prirođenih srčanih grešaka

Unatoč poboljšanju prenatalne dijagnostike i dalje dolazi do odgođenog postavljanja dijagnoze kritičnih prirođenih srčanih grešaka i to u više od 10% slučajeva. Bolje razumijevanje čimbenika rizika koji dovode do odgađanja dijagnosticiranja mogli bi poboljšati prenatalne i postnatalne programe probira, objavljeno je u časopisu Pediatrics.

Vrijeme primjene adrenalina i preživljenje nakon aresta u bolnici

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu BMJ, kod pacijenata koji u bolnici dožive kardiopulmonalni arest s ritmovima koji se ne defibriliraju, ranija administracija adrenalina je povezana s većom vjerojatnošću povratka spontane cirkulacije, 24-satnog preživljenja, preživljenja do otpusta iz bolnice i preživljenja bez neuroloških ispada.

Ima li razlike u pristup primarnoj perkutanoj koronarnoj intervenciji?

Kod bolesnika s infarktom miokarda nema razlike u femoralnom, lijevom ili desnom radijalnom pristupu primarnoj perkutanoj koronarnoj intervenciji

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VASc Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Prevencija padova u starijoj dobi Izabrane teme iz farmakologije Izabrane teme iz transplantacije solidnih organa Osobni plan liječenja bolesnika s opstruktivnim plućnim bolestima

ZA LJEKARNIKE

Glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (GUPUL)