Medicus 2014;23(2):83-92
te podupirati descendirajući inhibicijski put boli. Poznavanje
i razumijevanje neurofiziologije akutne boli te brzih meha-
nizama koji dovode do pojave kroničnoga bolnog sindroma
nalažu primjenu agresivnih modaliteta liječenja akutne boli.
Cilj je liječenja potpuno uklanjanje akutne boli multimodal-
nim pristupom. Primjenjuju se lijekovi različitoga mehaniz-
ma djelovanja kako bi se sinergističkim i aditivnim učinkom
postigla optimalna analgezija uz minimum nuspojava.
Tako je uobičajena epiduralna primjena opioida s lokalnim
anestetikom, paracetamola i/ili NSAIL-a s opioidima kod si-
stemske analgezije. Lijekovi koji blokadom najvažnijih alo-
genih medijatora (glutamat, NMDA) sprečavaju ili smanjuju
perifernu i centralnu senzitizaciju primjenjuju se profilak-
tički, to jest preemptivno.
Balansirana multimodalna analgezija mora biti kontinuira-
na. Valja je titrirati prema intenzitetu boli. Primjena različitih
analgetskih tehnika i lijekova također mora imati minimalno
djelovanje na mobilizaciju bolesnika te sa sobom nositi mini-
malnumogućnost nastanka nuspojava i komplikacija (11, 12).
Preventivna analgezija u liječenju postoperacijske boli
Preventivna je analgezija postupak liječenja koji sprečava i za-
ustavlja bolni podražaj na putu prema središnjemu živčanom
sustavu, smanjuje bolni doživljaj, ukupnu ekscitabilnost SŽS-a,
razvoj centralne senzitizacije i mogućnost pojave hiperalgezije i
alodinije. Pritom je bitno da se postupak preventivne analgezije
započne provoditi preoperacijski, provodi tijekom čitavoga pe-
rioperacijskog razdoblja te da uključuje potpunu blokadu pro-
vodljivosti živčanog impulsa lokalnim anesteticima i suzbijanje
ekscitabilnosti središnjega živčanog sustava prije ulaska noci-
cepcijskog podražaja iz periferije primjenom multimodalnog
agresivnog farmakološkog liječenja (13, 14).
Izbor analgetske medikacije i tehnike u liječenju akutne boli
ovisi o osobinama pacijenta i uzroku bolnog doživljaja. U ob-
zir se moraju uzeti dob, spol, tjelesno stanje, prijašnja ana-
mneza i sadašnja terapija lijekovima, osobito s oprezom u
oslabljenih pacijenata i onih u vulnerabilnoj dobnoj skupini.
Procjena intenziteta boli
Uz poznavanje farmakoterapije i analgetskih metoda učin-
kovito liječenje AB-a ovisit će o pomnoj evaluaciji bolesnika.
Ta evaluacija mora obuhvatiti anamnezu boli, fizikalni pre-
gled bolesnika i plan kontrole boli.
Edukacija bolesnika i mjerenje jačine boli sastavni su dio
uspješnosti liječenja AB-a. Nužna je primjena alata primje-
renih dobi i kognitivnim sposobnostima bolesnika. U klinič-
koj praksi za kvantifikaciju boli rabe se takozvane skale za
bol:
1. Skala izraza lica, od lica s osmijehomdo lica sa suzama. Pogod-
na jezadjecu, stare, osobeskojima jekomunikacijaograničena.
2. Verbalna skala (VRS –
verbal rating scale
). Skala se sastoji
od pet točaka: bez boli, blaga, umjerena, jaka, veoma jaka.
Bolesnika pitamo kakva je jačina njegove boli.
3. Numerička skala (NRS –
numerical rating scale
). To je ska-
la od 0 do 5 ili od 0 do 10. Nula korelira sa „bez boli“, a 5 ili
10 s „najjačommogućom boli“.
4. Vizualna analogna skala (VAS –
visual analogue scale
).
Procjenu intenziteta boli nužno je provesti umirovanju i po-
kretu bolesnika te pri kašlju i dubokom disanju (15, 16).
Numerička skala (NRS) i vizualna analogna skala (VAS) naj-
češće su i najšire primjenjivani alati za procjenu intenziteta
akutne boli u odraslih. U bolničkim ustanovama VAS se bi-
lježi kao 5. vitalni znak u rutinskom praćenju kliničkog sta-
nja bolesnika te je indikator kvalitete liječenja akutne boli.
The Functional Activity Scale score
(FAS score) opisuje tri ra-
zine fizičke aktivnosti i jednostavno se primjenjuje uz krevet
bolesnika (17).
Primjena analgetika i mnogobrojnih adjuvantnih lijekova
tijekom liječenja akutne boli nalaže trajni nadzor ovih kli-
ničkih parametara: frekvencije disanja, sistoličkog tlaka,
oksigenacije bolesnika (pulsna oksimetrija) te pojave izne-
nadnog nemira, grčeva, mučnine i povraćanja.
Primjena opioida nužno zahtijeva bodovnu ocjenu sedacije,
a primjena epiduralne analgezije procjenu motorike, sen-
zibiliteta, pojave retencije urina te inkontinencije stolice u
točno određenim razmacima.
Procjena intenziteta boli u određenim vremenskim razma-
cima pridonosi učinkovitijem liječenju akutne boli.
Dokazana je dobra korelacija između vizualne analogne lje-
stvice i numeričke ljestvice za procjenu intenziteta boli (17,
18).
Farmakoterapija akutne boli – osnovne napomene
U liječenju akutne boli rabimo neopioidne analgetike, opio-
idne i pomoćne analgetike (tablice 2. i 3.).
85
Akutna bol
Tablica 2.
Analgetici za sistemsku
i regionalnu primjenu
*NSAIL - NESTEROIDNI ANTIINFLAMATORNI LIJEKOVI
Grupa
Lijek
neopioidni analgetici
paracetamol, NSAIL*, COX-2 inhibitori, metamizol
slabi opioidi
kodein, tramadol, paracetamol + tramadol ili kodein
jaki opioidi
morfij, petidin, oksikodon, fentanil, remifentanil, sufentanil
adjuvanti
metamin, klonidin, gabapentinoidi, lokalni anestetici
