Zdravstvena skrb u obiteljskoj medicini za vrijeme pandemije COVID-19
Promjene u organizaciji rada i pružanju zdravstvene skrbi pacijentima u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19: rezultati presječne studije PRICOV-19
Promjene u organizaciji rada i pružanju zdravstvene skrbi pacijentima u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19: rezultati presječne studije PRICOV-19
U ovom radu objavljenom u časopisu Medica Jadertina, procjenjuje se zadovoljstvo zdravstvenom skrbi liječnika opće i obiteljske medicine kod korisnika s kroničnim i akutnim bolestima. Premda je procjena kvalitete zdravstvene skrbi iz perspektive bolesnika sve češće zastupljena u mnogim istraživanjima, istraživači često ignoriraju da je korisnička evaluacija kontaminirana pristranim ...
Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače diljem svijeta, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Obilježavanjem Dana bolesnika podiže se svijest šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i ...
Mjerenje kvalitete pružene skrbi neizostavan je dio upravljanja kvalitetom i koncepta njezinoga stalnog poboljšanja. Mjere iskustva pacijenta omogućavaju trajno i kontinuirano praćenje kvalitete budući da je iskustvo pacijenta kao dimenzija kvalitete skrbi zajedno s drugim dimenzijama kvalitete, kao što su učin-kovitost i sigurnost skrbi, ključno za pružanje potpune slike kvalitete ...
Pokušaj samoubojstva i samoubojstvo kao pokazatelj kvalitete i sigurnosti bolničkog sustava skrbi za psihičko zdravlje, članak objvaljen u Liječničkom vjesniku.
Mjere iskustva koje navodi pacijent – pokazatelj kvalitete pružene zdravstvene skrbi iz perspektive pacijenta, članak objavljen u Liječničkom vjesniku.
Bijela knjiga: Sekundarna upotreba zdravstvenih i biomedicinskih podataka u Republici Hrvatskoj, rad objavljen u časopisu - Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku.
Zbog paušalnog određivanja vremenskih raspona za trajanje medicinskih postupaka, nepostojanja stručnih kriterija za postavljanje vremenskih normativa, nedefiniranja vremensko-kadrovskih normativa za stacionarno liječenje, nemogućnosti planiranja na temelju ovakvog dokumenta, prijedlog novih vremensko-kadrovskih normativa (VKN) neće doprinijeti većoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite ...
Hrvatski sabor je usvojio zakone koji su dio paketa reforme zdravstva, izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
“Making the Business Case for Value-Based Dementia Care,” autora dr. Roberta Johna Sawyera, ABPP-CN, iz Ochsner Health Systema i suradnika naglašava zaostajanje u programima skrbi za bolesnike s demencijom, unatoč sve većoj globalnoj potrebi.
