Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: društvene mreže

Trebaju li liječnik i ljekarnik biti narodni učitelji na društvenim mrežama?

Na 13. Kongresa KoHOM-a ljekarnici Stribor Marković i Jasminka Vugec Mihok bili su sudionici okruglog stola na temu „Trebaju li liječnik i ljekarnik biti narodni učitelji na društvenim mrežama? Bi li Andrija Štampar u 21. stoljeću bio influencer?“

Bore li se liječnici protiv lažnih informacija na društvenim mrežama?

U medicini se objavljuje puno neistinitih tvrdnji, osobito na društvenim mrežama, objavljeno je sredinom svibnja u časopisu The New England Journal of Medicine. Autori tvrde da moraju postojati značajne posljedice za liječnike koji pacijente stavljaju u rizik jer šire medicinske dezinformacije.

Prezentirani rezultata istraživanja: Koriste li doktori društvene mreže?

Održana prezentacija rezultata istraživanja: Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika (SMePROF projekt)

Javnozdravstvene kampanje na društvenim mrežama

Društvene mreže postale su neizostavno sredstvo komuniciranja i informiranja velikog dijela stanovništva. Prednosti, ali i nedostatke, njihova korištenja prepoznali su stručnjaci različitih profila, uključujući i one iz sustava (javnog) zdravstva koji sve češće koriste društvene mreže u svojim kampanjama.

Navike korištenja društvenih mreža studenata medicine i farmacije i stavovi

Navike korištenja društvenih mreža i stavovi prema e-profesionalizmu među studentima medicine i dentalne medicine: kvantitativna presječna studija objavljena u CMJ-u.

Društvene mreže, depresivnost i anksioznost

Društvene mreže su virtualni prostori koji služe za međusobno povezivanje korisnika kojih je trenutno u svijetu preko 3,8 milijarde. Broj korisnika kao i broj različitih društvenih mreža je u stalnom porastu što ukazuje da je tehnologijom posredovana svakodnevica postala sastavni dio života u 21. stoljeću.

Preventivna akcija HZJZ-a: Povremeno se „isključite“. Budite e-neovisni!

U mjesecu borbe protiv ovisnosti Hrvatski zavod za javno zdravstvo poziva sve da se jedan dan „isključe“.

Veći rizik za razvoj depresije kod adolescenata koji koriste društvene mreže

Kako se povećava vrijeme koje adolescenti provode na društvenim mrežama, tako raste i rizik za razvoj depresije i anksioznog poremećaja, objavljeno je u prospektivnoj longitudinalnoj studiji u časopisu JAMA Psychiatry.

Učestalo korištenje društvenih mreža povećava psihološku patnju među djevojkama

Povezanost između učestalog korištenja društvenih mreža i psihološke patnje među djevojčicama tinejdžerkama može se objasniti velikim dijelom s tri čimbenika, što sugerira longitudinalna studija objavljena u časopisu Lancet Health & Child and Adolescent Health.

SAD: Veći broj suicida u djevojčica od 10 do 14 godina

Stopa samoubojstava mladih sve se više povećava među djevojčicama u odnosu na dječake. Najveći porast zabilježen je u djevojčica u dobi od 10 do 14 godina, objavljeno jeu časopisu JAMA Network Open.

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VASc Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Prepoznajemo li moždani udar na vrijeme?Mitovi o prekomjerno aktivnom mokraćnom mjehuru

ZA LJEKARNIKE

Glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (GUPUL)