Tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković razvio je SatXplor, inovativni bioinformatički alat koji po prvi puta omogućuje detaljnu analizu satDNA u genomima „pročitanim“ sekvenciranjem treće generacije koji osiguravaju pokrivenost ovih sekvenci.
Zašto ljudi koji naslijede Huntingtonovu bolest mozga često počnu pokazivati simptome tek u odrasloj dobi, između 30. i 50. godine? Odgovor leži u neispravnom mehanizmu popravka DNK u neuronima koji raste sve dok broj pogrešaka ne dosegne kritični prag i neuroni počnu umirati.
Tim molekularnih biologa s Instituta Ruđer Bošković (IRB) iz Laboratorija za nekodirajuće DNA, pod vodstvom dr. sc. Nevenke Meštrović ostvario je značajan iskorak u sekvenciranju genoma i otkrivanju nekodirajući dijelova DNA, koji su dosad često izostavljenih u genomskim sklopovima.
Europa je zakoračila u novu eru genetike s pokretanjem najvećeg europskog projekta sekvenciranja cjelokupnih genoma ''Genome of Europe'' (GoE). Ovaj ambiciozni projekt ujedinjuje 27 zemalja u stvaranju jedinstvene referentne baze podataka s najmanje 100.000 genoma.
U novoj studiji objavljene u časopisu Science, istraživači opisuju AI model, školovan na milijardama linija genetskih sekvenci, koji može zaključiti kako bakterijski i virusni genomi funkcioniraju i koristiti te informacije za dizajn novih proteina, pa čak i cijelih mikrobnih genoma.
Sekvenciranje genoma mikroskopska je tehnika koja omogućuje znanstvenicima da vide kako proteini i kromosomi međusobno djeluju u intaktnoj stanici. Metoda je nazvana ekspanzija in situ sekvenciranje genoma i opisana je u preprintu objavljenom na bioRxiv.
Međunarodni tim istraživača sa Sveučilišta Oxford (Oxford), Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru (NTU Singapore) i Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrio je novi proces popravka oštećene DNA koji bi mogao značajno utjecati na liječenje raka i zdravlje stanica.
Umjetna inteligencija (AI) pomaže u ponovnom iscrtavanju obiteljskog stabla virusa. Predviđene strukture proteina koje je generirao AlphaFold i modeli proteinskog jezika inspirirani chatbotom otkrili su neke iznenađujuće veze u obitelji virusa koja uključuje patogene koji inficiraju ljude kao i nove prijetnje.
Genetske informacije obično putuju jednosmjernom ulicom: geni zapisani u DNK služe kao predložak za stvaranje molekula RNK, koje se zatim prevode u proteine. Ta se priča iz udžbenika malo zakomplicirala 1970. godine kada su znanstvenici otkrili da neki virusi imaju enzime zvane reverzne transkriptaze, koji zapisuju RNK u DNK - obrnuto od uobičajenog toka prometa.
Mogu li se proteini koje je dizajnirala umjetna inteligencija (AI) ikada koristiti kao biološko oružje? U nadi da će spriječiti ovu mogućnost - kao i mogućnost opterećujuće državne regulative - istraživači su pokrenuli inicijativu pozivajući na sigurnu i etičku upotrebu proteinskog dizajna.
