Uvod: Metastaze u nosnu šupljinu, paranazalne sinuse i nazofarinks su rijetke, ali ako su prisutne tada je najčešće sijelo maksilarni sinus. Prateći simptomi metastaze u navedenim sijelima mogu imitirati druga benigna i češća stanja, a prava etiologija se može predvidjeti i propustiti tijekom duljeg razdoblja.

Prikaz slučaja: Prikazujemo dva slučaja s prisutnim tumorskim tvorbama u nosnoj šupljini, paranazalnim sinusima i nazofarinksu s različitom kliničkom slikom i konačnim ishodom. Prvi je slučaj šesnaestogodišnjeg bolesnika sa suspektnom metastazom ekstraosealnog Ewingovog sarkoma lijeve potkoljenice u nazofarinks i desni maksilarni sinus. Sumnja je postavljena nakon snimanja PET/CT-a, a bolesnik nije imao tegobe od strane nosa i paranazalnih šupljina. Patohistološka analiza bioptata ukazala je na upalne promjene bez tumorskih stanica.

Drugi je slučaj pedesetsedmogodišnje bolesnice koja se žalila na otežano disanje i učestale epistakse iz lijeve nosnice. Kliničkim pregledom i radiološkom obradom bila je vidljiva tumorska tvorba u lijevom nosnom kavumu, a patohistološka analiza bioptata ukazala je na metastazu karcinoma bubrega.

Zaključak: Metastaze u nosnu šupljinu, paranazalne sinuse i nazofarinks vrlo su rijetke. Mogući je širok spektar pratećih simptoma, a njihova odsutnost ne isključuje mogućnost prisutnosti metastaze. Svaki patološki nalaz utvrđen kliničkim pregledom ili radiološkom obradom, te prisutnost tegoba od strane nosa i paranazalnih sinusa kod bolesnika s malignom bolešću zahtjeva pregled i obradu otorinolaringologa.

Anamarija Šestak, Aleksandra Bonevski, Jasminka Stepan Giljević, Tomislav Baudoin