Jedan od mogućih pristupa liječenju bolesnika s dispepsijom, posebice onih koji su mlađi od pedesetak godina i koji nemaju alarmantne simptome poput gubitka na tjelesnoj težini, znakova krvarenja i/ili nazočnosti anemije je postupak u kojem bolesnika s dispeptičkim tegobama testiramo kako bismo eventualno dokazali nazočnost infekcije s bakterijom H.pylori, a potom s ciljem uklanjanja tegoba i boljitka za bolesnika pokušali i eradicirati spomenutu bakteriju. Premda se ovakva koncepcija čini vrlo atraktivnom, posebice u kontekstu hrvatskih prilika pokazuje veliki broj manjkavosti.

Porast rezistencije bakterije H.pylori na antibiotike

Posljednjih desetak godina smo u Republici Hrvatskoj svjedoci značajnog porasta rezistencije bakterije H.pylori na metronidazol, a posebice na klaritromicin – antibiotike koji predstavljaju okosnicu u terapijskim protokolima liječenja infekcije s H.pylori. Sukladno rezultatima recentnih studija u Republici Hrvatskoj globalno uzevši rezistencija na klaritromicin je veća od 20% (1). Zamislimo da u liječenju bakterije E.coli kao najčešćeg uzročnika urinarnih infekcija imamo antibiotik za koji pouzdano znamo da već u startu nosi rizik rezistencije veći od 20%. Bismo li uopće „ex-iuvantibus“ ordinirali takav antibiotik? Naš zadatak je primarno ne štetiti, a ordiniranjem antibiotika koji već u startu ima „samo“ osamdeset-postotnu mogućnost izlječenja infekcije činimo suprotno. Nažalost, u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj mimo amoksicilina, metronidazola i klaritromicina ne raspolažemo drugim antibioticima koji bi bili registrirani u okviru pojedinih terapijskih protokola namijenjenih liječenju infekcije s H.pylori.

Testiranje na H.pylori i liječenje

Najviše desetak posto bolesnika „profitira“ nakon uspješne eradikacije H.pylori, a najveći broj bolesnika nastavlja s uzimanjem inhibitora protonske crpke.

Već smo naveli da je među bolesnicima s dispeptičkim tegobama najveći broj onih koji imaju bolest gastroezofagealnog refluksa i/ili tegobe vezane uz neulkusnu dispepsiju. Ako govorimo o bolesnicima s neulkusnom dispepsijom dobro znamo da je učinak uspješne eradikacije H.pylori na nazočnost i intenzitet dispeptičkih tegoba u tih bolesnika najblaže rečeno dvojben (2). To u konačnici znači da će najviše desetak posto bolesnika „profitirati“ nakon uspješne eradikacije H.pylori te da će najveći broj tih bolesnika nastaviti s uzimanjem inhibitora protonske crpke što u konačnici i rezultira činjenicom da su inhibitori protonske crpke kao najsnažniji antisekretorni lijekovi ujedno i najpropisivaniji lijekovi. Na drugoj strani, dobro nam je znana činjenica da je upravo u skupini bolesnika s neulkusnom dispepsijom najveći broj upravo onih koji su rezistentni na terapijske protokole koji se daju u pokušaju eradikacije H.pylori, a koji se zasnivaju na primjeni klaritromicina i metronidazola (2).

Zaključimo, ako najveći broj bolesnika s dispeptičkim tegobama koji su mlađi od pedesetak godina i koji nemaju alarmantne simptome ima ili bolest gastroezofagealnog refluksa ili neulkusnu dispepsiju uz činjenicu da uspješna eradikacija H.pylori u bolesnika s neulkusnom dispepsijom rezultira poboljšanjem u samo desetak posto bolesnika te veliku rezistenciju H.pylori na terapijske protokole zasnovane na primjeni metronidazola i posebice klaritromicina, a u nedostatku alternative u liječenju, otvaram pitanje ima li smisla nešto testirati što ćemo u ovom trenutku teško izliječiti, a ako bismo i uspjeli izliječiti u najvećeg broja slučajeva to ne bi u velikoj mjeri utjecalo na tegobe. 

Neven Ljubičić, prof. dr sc., prim., doktor medicine, doktor medicinskih znanosti, znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti profesor Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Literatura

1. Tonkic A, Tonkic M, Brnic D, Novak A, Puljiz Z, Simunic M. Time trends of primary antibiotic resistance of Helicobacter pylori isolates in Southern Croatia. J Chemother 2012; 24: 182-4.

2. Moayyedi P, Soo S, Deeks J, et al. Eradication of Helicobacter pylori for non-ulcer dyspepsia. Cochrane Database Syst Rev 2003; (1): CD002096.